Da li znate šta je PREJUVENACIJA?

Kao dermatolozi svakodnevno se susrećemo sa pitanjem naših mlađih pacijenata kada treba stupiti na put rejuvenacije i antiejdž tretmana i nege. Većina njih je u nedoumici da li tretmani rejuvenacije, ako se započnu „prerano“, u dvadesetim i ranim tridesetim, mogu dugoročno da naškode koži i da li ih uopšte ima smisla primeniti u tom dobu.

Na tragu tih pitanja i biološke činjenice da sa prestankom rasta i dostizanjem zrelosti u telesnom razvoju, otprilike od 22. godine života, počinje prevaga propadanja ćelija i tkiva nad procesima njihovog obnavljanja, skovan je termin prejuvenacija. Osmislio ga je dermatolog dr Ken Arnt spajanjem dve reči – prevencija i rejuvenacija. Ideja je da se ranim, proaktivnim i individualnim pristupom, kombinacijom mera prevencije i neinvazivnih procedura kojima se deluje na najranije ispoljene znakove starenja, dugoročno očuva mladolikost i zdravlje kože.

Kliničko iskustvo dermatologa širom sveta potvrđuje opravdanost ovog koncepta. U oblasti estetske medicine tradicionalan pristup podrazumeva borbu sa već nastalim oštećenjem usled procesa starenja kod sredovečnih i starijih pacijenata, primenom kombinovanih neinvazivnih i invazivnih tretmana, dok je novi koncept više zasnovan na prevenciji i ranoj intervenciji neinvazivnim procedurama kod pojave prvih znakova starenja.

Pacijent se već u svojim dvadesetim i ranim tridesetim u okviru dermatoloških konsultacija upoznaje sa zakonitostima starenja kože i ulogom genetskih činilaca koji učestvuju u procesu starenja oko 60%. To je takozvano unutrašnje, hronološko starenje. Objašnjava se i uloga faktora spoljne sredine (UV zračenje, pušenje, aerozagađenje, loša ishrana), čiji je doprinos procesu starenja oko 40%. Pacijenti se edukuju o merama prevencije (zaštita od sunca, prestanak pušenja, optimalna ishrana i adekvatna nega kože). Podiže se svest pacijenta o značaju zdravih životnih navika u usporavanju procesa starenja.

Nega kože u cilju prevencije i rane korecije znakova starenja (bore, fleke i neujednačen ten, smanjenje tonusa i opuštanje kože) zauzima posebno mesto u dermatološkim konsultacijama. Značaj dosledne i stalne UV zaštite tokom čitave godine, primenom kvalitetnih fotoprotektivnih krema, ne može se dovoljno naglasiti. To je osnovna i najvažnija mera prevencije starenja. Uvode se i preparati koji povećavaju antioksidantni kapacitet kože (sa vitaminom C i E, ekstraktom zelenog čaja, resveratolom) i sastojci koji indukuju stimulaciju kolagena, u prvom redu retinol, uz optimalnu hidrataciju i očuvanje barijerne funkcije kože.

Dokazano je da se već od sredine dvadesetih ubrzava razgradnja kolagena u koži i smanjuje volumen koštanih struktura lica. Zbog toga tretiranje mlađih pacijenata ne deluje samo preventivno, nego se i utiče na već nastale patofiziološke procese odgovorne za starenje. Ispitivanja su utvrdila da se ranom primenom neinvazivnih i minimalno invazivnih procedura (hemijski pilinzi, mikronidling, dermalni fileri, botoks, laseri, radiotalasi) može da utiče na ekspresiju gena koji imaju ključnu ulogu u starenju lica.

Postavlja se pitanje kada započeti sa ovom ranom intervencijom? Najbolje je da se reaguje čim se ispolje prvi, minimalno vidljivi znaci starenja, obično između 30. i 35.g.