23. Februar 2013.
Wannabe Magazine

Starenje kože je jedan od spoljašnjih znakova da su nas godine sustigle. Sa godinama koža postaje tanja, suvlja, javljaju se fine linije i bore, smanjuje se njena elastičnost, razlaže se kolagen, smanjuje se količina hijalurona i elastina u njoj. Spoljašnji faktori, kao što su: ekspozicija sunčevoj svetlosti, zagađenje, pušenje, boravak u zatvorenim prostorijama i drugo – još više ubrzavaju ove procese.

Suplementacijom antioksidantima, kao što je resveratrol pojačavamo prirodne odbrambene sposobnosti kože i tako i njenu zaštitu od dejstva slobodnih radikala. Resveratrol se nalazi u opni grožđa u vidu polifenola u koncentraciji od osam odsto. Antioksidativno dejstvo je 20 puta snažnije u odnosu na dejstvo vitamina E i C, što ga svrstava u snažne antiejdž formule. Zaštita od preranog starenja se odražava na koži, ali i na krvnim sudovima, srcu, imunološkom sistemu.

Slobodni radikali su odgovorni za promene koje nastaju u dermu i na nivou ćelije i vode u proces starenja. Koža ima svoj sistem odbrane pomoću raznih enzima katalaza, glutation peroksidaza, superokside dismitaza… Njihov rad zahteva unos antioksidanata, kao što su vitamin C, vitamin E, beta-karoten. Vremenom, prirodna regeneracija kože gubi na svojoj delotvornosti. Povećanje količine slobodnih radikala može dovesti do povećane aktivnosti enzima metaloproteinaza, koje vode u razgradnju ekstracelularnog matriksa i tako dovode do smanjenja kolagena i hijalurona. Efekat nastaje postepeno i kumulativno, sa godinama. Otežana je obnova epiderma, dolazi do smanjenja i oštećenja kolagenih i elastičnih vlakana. Gelatinozni matriks manje zadržava vodu, a dolazi i do gubitka količine masti (lipida).

Sve zajedno vodi u oslabljenu hidrataciju, pojavu bora, gubitak svežine i oslabljenu obnovu kože.

Resveratrol aktivira jednu vrstu gena nazvanih “sirtuini” – geni koji učestvuju u procesima protiv starenja organizma. Oni su busteri energije u ćelijama. U koži se “sirtuini geni” nalaze u epidermu i dermu, u keratinocitima i fibroblastima.
Uzimanjem hijaluronske kiseline oralnim putem stimuliše se celularna regeneracija i koče procesi razgradnje hijalurona, kolagena…

Sa starenjem kože izražene promene nastaju u dubljim slojevima, u dermu. Derm je potpora koži. Sastoji se od 80 odsto vlakana elastina i kolagena uronjenih u jednu vrstu gela-glikoproteina. Ćelije derma-fibroblasta specijalizovane su za sintezu ovih vlakana. Između 20. i 80. godine života količina fibroblasta smanji se na polovinu. Razgradnja kolagena i elastina vremenom će postati brža od sinteze, a kao krajnji ishod javiće se gubitak elasticiteta kože, smanjena tonizacija, opuštanje kože i pojava prvih bora.

Hijaluron vezuje molekule vode i utiče na hidrataciju kože. Ona se ponaša kao sunđer, bez koga je zadržavanje vode u koži nemoguće. Izuzetno je osetljiva i lako se razgrađuje u lošim uslovima. Od nje zavisi čvrstina kože. Osim vode, vezuje elektrolite, nutrielemente i omogućava oslobađanje metaboličkih produkata. Tokom života količina i kvalitet hijalurona u koži se menjaju. Sve to dovodi do znakova starenja kože. Uvećavajući količinu hijalurona možemo ući u borbu protiv starenja kože, vratiti joj nežnost, hidrataciju i čvrstinu. Oralna primena hijalurona ubrzava zarastanje rana. Hijaluron povećava i količinu fibroblasta i time stimuliše sintezu kolagena i elastina .

Dugoročni i idealni rezultati nastaju kombinacijom oralne suplementacije i spoljašnje hidratacije hijaluronom (mezohijaluron, fileri). Povećana endogena količina hijalurona će dodatno privući određenu količinu vode. Osim za vezivna tkiva, ona je značajna i za kosti, kao i hrskavice.

Preporučuje se uzimanje oralnim putem u intervalima od šest meseci i spoljašnja hidratacija u intervalima od četiri do 12 meseci.

Suplementacija hijaluronom je od posebnog značaja kod žena u menopauzi, tokom koje koža postaje dodatno suva, rigidna, smanjenog elasticiteta uz gubitak sposobnosti zadržavanja vode.